Kako ispravno mjeriti krvni tlak kod kuće?

Arterijska hipertenzija (povišen krvni tlak) predstavlja jedan od vodećih javnozdravstvenih problema. Procjenjuje se da će u svijetu hipertenziju do 2025. godine imati svaki treći stanovnik u dobi nakon 20. godine što nosi ozbiljne posljedice. Prema rezultatima istraživanja Epidemiologija arterijske hipertenzije u Hrvatskoj učestalost hipertenzije u Republici Hrvatskoj je 37,5%, što znači da svaki treći odrasli stanovnik ima povišene vrijednosti arterijskoga tlaka. Prema istom istraživanju samo 59,6% pacijenata s povišenim vrijednostima tlaka se liječi, u čemu prednjače žene sa 62,9% prema 53,7% muškaraca. U Hrvatskoj ciljne vrijednosti tlaka  (< 140/90 mmHg), postiže svega 23% pacijenata liječenih antihipertenzivnim lijekovima. 

Povišen arterijski tlak glavni je čimbenik rizika preranog umiranja od infarkta miokarda, srčanog zatajenja i moždanog udara, a znatno pridonosi i riziku nastanka fibrilacije atrija, kronične bubrežne bolesti i bolesti perifernih arterija. Bolesti s kojima dijeli patogenetske mehanizme su pretilost, metabolički sindrom i šećerna bolest. Podmuklo i neprepoznato hipertenzija je prisutna kao rizični čimbenik u bolesnika s reumatoidnim artritisom, kod bolesnika s kroničnom opstruktivnom bolesti pluća te kod bolesnika s upalnim bolestima crijeva.

Liječenje povišenog krvnog tlaka uključuje  prilagodbu životnih navika te primjenu antihipertenzivnih lijekova, a pacijentima koji subjektivno ne osjećaju tegobe teško je prihvatiti da je lijekove nužno uzimati svakodnevno godinama. Procjenjuje se da se u svijetu svega 50% hipertoničara uspješno liječi, a jedan od glavnih uzroka tomu je prestanak primjene ili izostanak redovite primjene lijekova. 

Prema smjernicama Europskog društva za hipertenziju (European  Society of Hypertension - ESH) i Europskog kardiološkog društva (European  Society of Cardiology - ESC) iz 2018. godine,  o arterijskoj hipertenziji govorimo kada su vrijednosti tlaka povišene tako da je sistolički arterijski tlak (SAT)  ≥ 140 mmHg i/ili dijastolički arterijski tlak (DAT)  ≥ 90 mmHg. 

Klasifikacija arterijskog tlaka 

Za postavljanje točne dijagnoze i pravilno liječenje krvnog tlaka te procjenu terapijskog uspjeha nužno je pravilno mjerenje tlaka. Uz liječnike i medicinske sestre i ljekarnici sudjeluju u osiguravanju ispravnosti opreme za mjerenje, u pripremi i pravilnom provođenju mjerenja tlaka.

Kod svih mjerenja preporučuje se rabiti tlakomjer koji je prošao procjenu prema standardiziranim protokolima (protokolu Britanskog društva za hipertenziju i/ili Internacionalnom protokolu ESH i/ili protokolu Američkog udruženja za unaprjeđenje medicinske instrumentacije). Preporučeni uređaju dostupni su na web-stranicama: www.stridebp.org, www.bihsoc.org/bp-monitors, www.hochdruckliga.de/betroffene/blutdruckmessgeraete-mit-pruefsiegel.

Danas su uglavnom u uporabi auskultatorni ili oscilometrijski poluautomatski uređaji čija se točnost treba redovito provjeravati u tehničkom laboratoriju, a primjena živinih tlakomjera u većini europskih zemalja je napuštena. 

U odnosu na vrijednosti izmjerene u liječničkoj ordinaciji, mjerenje izvan kliničkog okruženja omogućuje višestruka mjerenja tijekom dužeg razdoblja, izbjegavanje  „utjecaja bijele kute“ (porast tlaka u ordinacijskim ili bolničkim uvjetima neovisno o srednjim dnevnim vrijednostima tlaka), bolja predviđanja progresije oštećenja organa i rizika od neželjenih kardiovaskularnih događaja. Kućno mjerenje tlaka poboljšava bolesnikovu dosljednost u primjeni lijekova te može pomoći u postizanju bolje kontrole tlaka. Ljekarnici mogu pomoći u ovom procesu edukacijom pacijenta o ispravnom mjerenju tlaka kod kuće, poticanja redovitog mjerenja i vođenja dnevnika samokontrole. Tlak se preporučuje mjeriti ujutro i navečer tijekom 7 dana, izvršiti dva mjerenja s razmaku od jedne minute te upisati prosječnu vrijednost u dnevnik mjerenja. Mjerenje se vrši prije primjene antihipertenzivne terapije. Kad se uspostavi kontrola tlaka dostatno je provoditi tjedno mjerenje jednom u tri mjeseca. Dnevnik mjerenja vrijedan je izvor podataka. Kućno mjerenje posebno se potiče u slučaju sumnje na „hipertenziju bijelog ogrtača“ i u slučaju sumnje na maskiranu hipertenziju. Hipertenzija bijelog ogrtača je definirana povišenim vrijednostima tlaka izmjerenim u liječničkoj ordinaciji, a  normalnim vrijednostima izmjerenim izvan kliničkog okruženja. Maskirana hipertenzija definirana je povišenim kontinuirano ili kućno izmjerenim vrijednostima tlaka, a normalnim vrijednostima ordinacijskog tlaka.