Pišu Prim. dr. sc. Marijana Živko i Doc. dr. sc.  Ana Jelaković

Osim što je prepoznata kao onečišćivač okoliša, buka je po svojoj definiciji svaki neželjen i neugodan ili po ljudsko zdravlje i okoliš štetan zvuk u vanjskom prostoru izazvan ljudskom aktivnošću. 

Procjenjuje se da je 40% stanovništva EU izloženo razinama buke cestovnog prometa >55 dB, a 30% izloženo je razinama noćne buke > 55 dB. 

Kako buka utječe na zdravlje?

Buka uzrokuje štetu izravnim putem preko sinaptičkih interakcija (gubitkom sluha) ili neizravno putem emocionalne i kognitivne percepcije zvuka. Akutni učinci onečišćenja bukom mogu se pojaviti unutar nekoliko sekundi ili minuta nakon izlaganja visokim razinama buke i mogu trajati nekoliko sati nakon završetka izlaganja. U pitanju su kratkoročni fiziološki simptomi poput povećanja srčane frekvencije, krvnog tlaka i razine hormona stresa kao i promjene u protoku krvi i vaskularnoj funkciji. Ako govorimo o psihološkim učincima ona će se javiti simptomi poput iritacija, uznemirenosti, tjeskobe i poremećaj sna... Oni mogu biti posebno izraženi kada se buka javlja tijekom noćnih sati. 

Kronična izloženost buci povezana s hipertenzijom i kardiovaskularnim bolestima 

Kronični učinci zagađenja bukom donose dugoročne fiziološke i psihološke posljedice, a oni se mogu razviti tijekom vremena i varirati ovisno o trajanju, učestalosti i intenzitetu izloženosti, kao i dobi i zdravstvenom stanju pojedinca te drugim čimbenicima. 

Kod kroničnog izlaganja može doći do navikavanja/prilagodbe, što znači da se najozbiljniji fiziološki učinci izazvani bukom javljaju unutar prvih dana izlaganja. Stupanj prilagodbe razlikuje se od pojedinca do pojedinca i nikada nije potpun. Kronična izloženost buci povezana je s nizom nepovoljnih zdravstvenih ishoda, uključujući kardiovaskularne bolesti, hipertenziju, poremećaje spavanja i pamćenja, kognitivnom disfunkcijom kod djece, poteškoćama u razvoju govora i jezika, poremećajima pažnje i mentalnog zdravlja. Jedan od dobro utvrđenih kroničnih učinaka zagađenja bukom je povezanost s kardiovaskularnim bolestima i hipertenzijom. 

Buka na radnom mjestu velika opasnost 

Akutna ili kronična izloženost buci uzrokuje stres koji dovodi do aktivacije dva neurohormonalna sustava koji nam pomažu da se s njim nosimo i tako umanjuju štetne posljedice. Dolazi do aktivacije simpatikusa s otpuštanjem hormona stresa (adrenalina, noradrenalina) koji pojačavaju kontraktilnost arteriola i tako dovode do porasta arterijskoga tlaka. Povećanja broja otkucaja srca i srčanog minutnog volumena pokreće upalne procese i procese oksidativnog stresa aktiviranjem NADPH oksidaze i tako potiču endotelnu disfunkciju, hiperlipoproteinemiju, hiperglikemiju te aktiviraju sustav zgrušavanja krvi, dok s druge strane preko hipotalamus-hipofiznog puta se povećava stvaranje i otpuštanje kortizola iz nadbubrežne žlijezde što znači i pojačan učinak katekolamina. 

Izloženost buci na poslu česta je profesionalna opasnost, a najsnažniji dokazi učinaka buke na kardiovaskularni sustav upravo potječu iz studija arterijskoga tlaka u radnom okruženju. Tako je npr. opaženo kod mlađih zdravih osoba koji su bili izloženi buci na radnom mjestu > 85dB prolazni porast arterijskoga tlaka i srčane frekvencije. Stalne fluktuacije arterijskoga tlaka i srčane frekvencije uslijed dugotrajne izloženost buci mogući su razlog za veću pojavu hipertenzije zabilježene kod radnika starijih od 50 godina. Povećanje intenziteta buke od 1 dB(A) unutar raspona 68-102 dB (A) na radnom mjestu povezano je s 8,3% većim rizikom za hipertenziju prema rezultatima iz jedne studije, a meta-analiza kojom je obuhvaćeno 24 studija pokazala je da se rizik za arterijsku hipertenziju povećava za 1,77 puta za zaposlenike izložene razinama profesionalne buke od 80-85 dB odnosno čak 3,5 puta za zaposlenike izložene buci od 85-90 dB te da nema značajne razlike između muškaraca i žena. 

Budući da postoji velika sigurnost dokaza da izloženost buci na radnom mjestu povećava rizik za nastanak arterijske hipertenzije preporuke su da se hipertenzija kod radnika izloženih višim razinama buke smatra profesionalnom bolešću, a radi zaštite radnika postavljena je granica profesionalne izloženosti buci na radnom mjestu od 85 dB.

Poremećaj spavanja kao posljedica izloženosti buci 

Poremećaj spavanja smatra se najtežim učinkom izloženosti buci iz okoliša. Spavanje je složen i vrlo aktivan proces tijekom kojeg prepoznajemo, procjenjujemo i reagiramo na zvukove iz okoline, a imaju ključnu ulogu u prijenosu informacija do kore velikog mozga ima talamus pa će reakcije na buku biti u rasponu od izolirane vegetativne reakcije (porast krvnog tlaka ili otkucaja srca) do potpunog uzbuđenja s buđenjem ovisno o trenutnoj fazi sna i osjetljivosti samog pojedinca na buku. 

Isprekidan san ima za posljedicu promjenu niza patofizioloških procesa, od poremećaja izlučivanja inzulina, smanjene osjetljivosti na inzulin, povećane aktivnosti simpatikusa, endotelne disfunkcije, promjene u lučenju hormona koji reguliraju apetit. Ponavljana autonomna uzbuđenja mogu spriječiti fiziološki pad arterijskoga tlaka noću i pridonijeti riziku razvoja hipertenzije. Uznemirenost i poremećaj spavanja najviši su za buku zrakoplovnog prometa, a najniži za buku željezničkog prometa (slika1). Izloženost noćnoj buci (neovisno o izvoru) može dovesti do porasta krvnog tlaka čak i kod osoba koje inače nemaju povišen rizik za nastanak hipertenzije.

Što još otkrivaju studije o utjecaju buke na hipertenziju?

Meta-analiza SZO iz 2018. našla je značajnu povezanost između arterijske hipertenzije i izloženosti buci cestovnog i/ili željezničkog i/ili zrakoplovnog prometa, relativni rizik za prevalenciju hipertenzije iznosio je 5% na 10 dB povećanja izloženost. Analiza podataka iz velike studije o hipertenziji i kronične izloženosti buci (HYENA) kojom je bilo obuhvaćeno 5000 sudionika iz 6 različitih zemalja u blizini velikih europskih zračnih luka pokazala je da je povećanje noćne izloženosti buci zrakoplova za 10 dB povezano s povećanjem prevalencije hipertenzije za 14%. Buka cestovnog prometa ima veći utjecaj na one koji spavaju s otvorenim prozorima ili čija je spavaća soba okrenuta prema cesti. 

Porast razine buke za 10 db (A) u stambenim objektima bio je povezan s porastom sistoličkog tlaka za 1,2 mmHg i dijastoličkoga tlaka za 1.1 mmHg kao i 20% većim izgledom rezistentne hipertenzije u studiji provedenoj u SAD. Dugoročna izloženost razinama prometne buke Lden >65 dB (A) povećava rizik za nastanak hipertenzije 13% prema rezultatima nedavne studije iz Velike Britanije. 

Kako se od buke zaštititi? 

Sve je veći broj dokaza utjecaja buke na arterijski tlak i arterijsku hipertenziju zbog čega se buka per se treba smatrati novim čimbenikom rizika za kardiometaboličke bolesti u 21 stoljeću što zahtjeva strategije ublažavanja štete kroz aktivnu kontrolu buke (npr. bolja infrastrukturna planiranja, bolju zvučnu izolaciju stambenih objekata, postavljanje zvučnih barijera duž glavne ceste, nove tehnologije u proizvodnji motornih vozila) te preventivne mjere u svrhu poboljšanja javnog zdravlja. WHO je odredio za privremeni cilj prosječnu noćnu razinu buke od 55 dB za prevenciju štetnih učinaka izazvanih bukom budući da preporučena vrijednost iz smjernica od 40 dB nije kratkoročno izvediva.