Adekvatna prehrana, a time se podrazumijeva i unos voća i povrća,  imaju utjecaj na većinu kroničnih bolesti, a time i na arterijsku hipertenziju. Nakon prosječno osam tjedana povećanog unosa voća i povrća u svakodnevnoj prehrani , bilježi se sniženje sistoličkog tlaka. U prevenciji arterijske hipertenzije preporuča se i konzumacija hrane bogate kalijem ( npr. rajčica, marelica, jagode, banana., grašak..) Redovita konzumacija voća, povrća, cjelovitih žitarica i druge biljne hrane  povezana je sa smanjenim rizikom od razvoja kroničnih bolesti. Postoji veliki nesrazmjer između prosječne potrošnje voća i povrća u Amerikanaca i količine preporučene Američkim prehrambenim smjernicama iz 2010. godine.  Potrebno je potaknuti cjelokupno stanoviništvo da povećaju ukupnu količinu povrća i voća na 9 do 13 obroka  dnevno u  svim dostupnim oblicima. Svježe, prerađeno voće i povrće, smrznuto i konzervirano, kuhano, 100% voćni sokovi i 100% sokovi od povrća kao i suho voće, smatraju se obrocima voća i povrća. Veliki izbor voća, povrća, žitarica i druge biljne hrane pruža niz hranjivih tvari i različitih bioaktivnih spojeva, uključujući fitokemikalije, vitamine, minerale i vlakna. Za primjer možemo navesti krumpir  koji je predstavnik jedne od nemasnih namirnica s jedinstvenim hranjivim tvarima i fitokemijskim profilima. Bogat je vitaminom C, vitaminom B-6, kalijem, manganom i dijetalnim vlaknima.  Bitno je za spomenuti da je sve više dokaza koji ukazuju na to da se zdravstvene prednosti voća, povrća, žitarica i druge biljne hrane pripisuju sinergiji i/ili interakciji bioaktivnih spojeva i drugih hranjivih tvari u cjelovitoj hrani.  Svi bismo trebali hranjive tvari, antioksidanse, bioaktivne spojeve i fitokemikalije dobivati​ uravnoteženom prehranom koja uključuje raznoliko voće, povrće, žitarice i drugu biljnu hranu. Također treba dati prednost konzumaciji hrane, a ne dodacima prehrani.
 
Zdrava prehrana koia se temelji na povećanoj konzumacijom biljnih namirnica, igra važnu ulogu u prevenciji kroničnih bolesti  kao što su arterijska hipertenzija,  bolesti srca, zloćudne bolesti, moždani udar, dijabetes, Alzheimerove bolest, a utječe i povoljno na funkcije koje su povezane s dobi . 
Smjernice o prehrani za Amerikance iz 2010. preporučuju da bi većina ljudi, temeljena na prehrani od 2000 kcal, trebala jesti najmanje 9 obroka voća i povrća dnevno, od toga 4 obroka voća i 5 obroka povrća .  Studija iz 2010. pokazala je da je prosječna potrošnja voća i povrća u Sjedinjenim Državama samo 3,6 porcija voća i povrća (1,4 porcije voća i 2,2 porcije povrća) po osobi dnevno . 
 
Fitokemikalije* su bioaktivni nehranjivi biljni spojevi u voću, povrću, cjelovitim žitaricama i drugoj biljnoj hrani za koje se pretpostavlja da smanjuju rizik od pojedinih  kroničnih bolesti . Više od 5000 pojedinačnih fitokemikalija u prehrani identificirano je u voću, povrću, cjelovitim žitaricama, mahunarkama i orašastim plodovima, ali veliki postotak njih i dalje ostaje nepoznat. Budući da se bioaktivni spojevi jako razlikuju po sastavu i omjeru od voća do povrća do žitarica i često imaju mehanizme koji se međusobno nadopunjuju, predlaže se da bi se za postizanje najvećih zdravstvenih koristi trebalo konzumirati široka paleta biljnih namirnica dnevno .
 
Najvažnije skupine prehrambenih fitokemikalija dijele se u skupine fenola, alkaloida, spojeva koji sadrže dušik, spojeva organskog sumpora, fitosterola i karotenoida. Najviše proučavane skupine prehrambenih fitokemikalija vezanih za zdravlje i dobrobit ljudi su fenoli i karotenoidi.
 
Određene studije pokazale su da prehrana bogata voćem, povrćem i nemasnom mliječnom hranom te konzumacijom hrane sa smanjenom količinom zasićenih i ukupnih masti može znatno sniziti krvni tlak. Ova dijeta nudi dodatni nutritivni pristup sprječavanju i liječenju hipertenzije.
Promicanje konzumacije povrća i voća prehrambenim i zdravstvenim politikama poželjna je strategija za smanjenje tereta nekoliko kroničnih bolesti u zapadnim društvima.

 *Fitokemikalije - Fitokemikalije ili fitotvari, odnosno fitonutrijenti ili fitohranjiva, su skupina biološki aktivnih nehranjivih tvari iz bilja. Imaju funkcionalnu vrijednost za ljudski organizam, djelujući u smislu zaštite od bolesti ili preventive.

 
Literatura:
https://onlinelibrary.wiley.com/doi/epdf/10.1111/jch.12777

https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6464871

https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3650511/

https://www.nejm.org/doi/full/10.1056/NEJM199704173361601

https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0195666316303178?via%3Dihub

https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/17761231

https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/22684631