Najveća ugroza našem zdravlju i životu su bolesti srca i krvnih žila koje nastaju interakcijom čimbenika rizika poput povišenog arterijskog tlaka, šećerne bolesti, povišenih masnoća, pušenja, stresa, pretilosti i nedovoljne tjelesne aktivnosti. Potonji čimbenik rizika spada u skupinu čimbenika rizika kojeg itekako možemo (i moramo) mijenjati. Tu je odgovornost na nama samima. Premda govorim samo o jednom čimbeniku rizika složiti ćete se kako svaki put kreće s prvim korakom. Redovita tjelesna aktivnost može samo značiti boljitak, put u zdrav i duži život!

U posljednjem desetljeću u svim europskim zemljama ipak svjedočimo smanjenju stope smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila (najčešćem uzroku pobola i smrtnosti u Hrvatskoj). Osim napretka medicine i razvoju novih lijekova koji dokazano smanjuju broj hospitalizacija ali i smrtnost razlog ovom trendu svakako treba tražiti i u raznim javnozdravstvenim intervencijama koje su u određenoj mjeri utjecale na promjene životnih navika europskog stanovništva.
S tim ciljem 10. svibnja određen je Međunarodni dan tjelesne aktivnosti, odnosno Dan kretanja za zdravlje (Move for Health Day) što još jednom podcrtava važnost redovite tjelesne aktivnosti kao dio naše svakodnevice. Tjelesna aktivnost je jedan od stupova našeg zdravlja. To mora biti suvremen način života! Nažalost, danas je suvremeno ono što je sedentarno*. Razvoj tehnologije vezuje nas uz računala, mobitele, laptope, uredske stolce i garniture dnevnog boravka. Račun toga već dolazi na naplatu, no savjetujem da otvorimo novi račun zdravoga života i uplatimo na njega prvu ratu dnevne tjelovježbe. Tako ćemo vrlo brzo prikupiti sredstva za zdraviju budućnost!
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) definira tjelesnu aktivnost kao „svaki pokret tijela koji se izvodi aktivacijom skeletnih mišića i koji zahtijeva potrošnju energije“ uz napomenu kako su  umjerena i žustra tjelesna aktivnost važne za poboljšanje zdravlja (ponaosob redovita tjelesna aktivnost ima reperkusije na prevenciju bolesti srca i krvnih žila ali i ostalih kroničnih bolesti).
Sada kada smo definirali značaj redovite tjelesne aktivnosti postavlja se logično pitanje „koja to količina tjelesne aktivnosti nam čini bolje?“ Naravno da su zdravstveni benefiti najizraženiji  kod onih koji su aktivni tijekom cijelog svog života no nikad nije kasno pokrenuti se i učiniti nešto dobro i kvalitetno za svoje zdravlje. 
SZO za odraslu populaciju preporučuje minimalno 150 do 300 minuta umjerene ili 75 do 150 minuta žustre aerobne tjelesne aktivnosti TJEDNO ili ekvivalentnu kombinaciju umjerene i žustre aktivnosti. Napominjem kako za još bolje rezultate važno je izvoditi i vježbe za jačanje svih mišićnih skupina i to barem umjerenog intenziteta dva puta tjedno. Možda je još bolji savjet biti aktivan kada god je to moguće (hodati do radnog mjesta, razgibati se tijekom pauza, zamijeniti par tramvajskih stanica šetnjom, korištenje stepenica umjesto lifta, početi voziti bicikl ili romobil …). Za starije od 65 godina i za osobe s kroničnim bolestima, osim navedenog se preporučuje još i izvođenje različitih višekomponentnih vježbi za mobilnost, jakost i ravnotežu,  odnosno stabilnost s ciljem poboljšanja funkcionalnih sposobnosti i sprječavanja padova. Uključivanje u različite oblike tjelesne aktivnosti (grupno vježbanje uz voditelja, nordijsko hodanje, trčanje, planinarenje, plivanje) te povećanje razine aktivnosti općenito način je na koji svatko od nas može pridonijeti svom boljitku. Svako tko započinje s  vježbanjem može odabrati sustav treninga koji njemu odgovara. Cilj je napredovati u sposobnostima, prevenirati ozljede, ispravljanje držanja tijela, poboljšati mentalno zdravlje a to znači i imati bolji san tijekom noći, više energije tijekom dana, održavati tjelesnu težinu i dobro se osjećati.
 
Nekoliko jednostavnih vježbi koje možete izvesti ovaj tren a koje će probuditi vašu cirkulaciju i osvježiti Vas pogledajte na slikama kraj teksta. Redovitom tjelesnom aktivnosti pokrenimo kotačiće našeg zdravlja!