Debljina u djece sve je veći problem - posljedice mogu biti ozbiljne i trajne
Piše Vesna Herceg-Čavrak, prim. dr. med., prof. v.š.
Debljina u djece i adolescenata danas je jedan od najozbiljnijih globalnih javnozdravstvenih izazova 21. stoljeća i odnosi se na sve zemlje svijeta. Debljina je kronična metabolička bolest koja nastaje zbog nesrazmjera između unosa i potrošnje energije. Prema posljednjim istraživanjima čak 36% dječaka i djevojčica u Hrvatskoj pati zbog prekomjerne tjelesne mase ili debljine. Jasno je kako je upravo prevencija debljine i promocija zdravih prehrambenih navika od primarnog javnozdravstvenog značaja s ciljem očuvanja zdravlja, a važno je znati da rano liječenje debljine može značajno poboljšati zdravlje i kvalitetu života.
Liječnik primarne zdravstvene zaštite prati rast i razvoj djece, a stupanj uhranjenosti u djece, (procjena je li dijete premršavo, predebelo ili normalne tjelesne mase) ocjenjuje se korištenjem percentilnih krivulja. Prema njima djecu ispod 5. percentilne krivulje smatramo pothranjenima, one od 5. do 85. percentilne krivulje smatramo primjereno uhranjenima, djeca iznad 85. percentilne su prekomjerne tjelesne mase, dok su djeca iznad 95. percentile pretila.
Uzroci debljine (pretilosti) u djece
Na razvoj debljine značajno utječu nasljedni faktori, okolina, obiteljske prilike te socioekonomski faktori. Danas se smatra kako je glavni uzrok debljine u djetinjstvu prevelik kalorijski unos uz manjak aktivnosti. Djeca u današnje vrijeme vrlo često konzumiraju lako dostupnu hranu s visokim kalorijskim udjelom, kao što su fast food, pekarski proizvodi i slatkiši, a znatan udio u ukupnom dnevnom kalorijskom unosu imaju i zaslađeni napitci. Istraživanja pokazuju kako se sokovi piju najviše upravo uz navedenu vrstu hrane koja, osim što je bogata kalorijama, ima vrlo malu, gotovu nikakvu nutritivnu vrijednost (niski udio vitamina, minerala, esencijalnih aminokiselina i sl.).
Brojne dječje igre u današnje vrijeme vezane su uz sjedilački način zabave poput gledanja televizije, igranje video igrica i provođenje vremena na društvenim mrežama. Takva vrsta zabave ne omogućava djetetu da potroši energiju i kao posljedica se javlja nakupljanje kilograma. Osim uključivanja tjelesne aktivnosti u svakodnevicu, od iznimne je važnosti stvoriti kod djeteta zdravi obrazac jedenja, i to od najranije dobi. Smatra se da ako dijete odrasta u obitelji pretilih roditelja postoji i veća vjerojatnost razvoja pretilosti.
Osim tjelesne aktivnosti i neki drugi čimbenici mogu utjecati na razvoj debljine u djece poput psiholoških, socioekonomskih, ali i medicinskih kada se debljina javlja kao posljedica određene bolesti. Treba, međutim, istaknuti da su endokrini uzroci debljine ipak rijetki. Genski probir za rijetke sindrome povezane s debljinom je neophodan samo ako se pojave specifični simptomi i znakovi koji ukazuju na određeni sindrom.
Posljedice koje debljina ostavlja na dijete mogu biti tjelesne i psihološke
Metaboličke komplikacije debljine prisutne su već u najranijoj dobi, razvijaju se desetljećima jer se debljina iz djetinjstva, a osobito adolescencije, vrlo često nastavlja i u odrasloj dobi. Neke od ozbiljnijih posljedica debljine u djece su povišeni arterijski tlak i dislipidemija (povišene masnoće u krvi), ali i povećan rizik od razvoja srčano žilnih bolesti poput moždanog ili srčanog udara, šećerne bolest tip 2, žučnih kamenaca ili nealkoholne masne jetre u ranoj odrasloj dobi.
Tegobe koje se viđaju u pretile djece mogu biti i bolovi u zglobovima, sindrom policističnih jajnika kod djevojčica ili ponekad neplodnost. Djeca s prekomjernom tjelesnom masom i debela djeca imaju povećan rizik za psihološke poremećaje zbog nižeg samopouzdanja i samopoimanja što može voditi do razvoja ozbiljnih bolesti poput anksioznosti i depresije. Debljina u djece u ranijoj dobi često je prediktor debljine u odrasloj dobi i poremećaja povezanih s debljinom.
Preporuke stručnjaka
Uloga roditelja u edukaciji i stvaranju zdravih navika kod djece je od iznimne važnosti. Zdravi dnevni unos sastoji se od tri glavna obroka uz dva međuobroka. Potrebno je djecu uključiti u odabir namirnica i sudjelovanje u pripremi obroka, što za njih može predstavljati i oblik zabave i druženja. Mogu se povremeno konzumirati i hiperkalorijske namirnice, kao što je čokolada, no u ograničenim količinama. Od iznimne je važnosti zajedničko vrijeme provoditi aktivno, u prirodi ili zatvorenom prostoru.
Tjelesna aktivnost se ne smije zanemarivati pa prema preporuci stručnjaka potrebno je dijete potaknuti na aktivnost u trajanju od najmanje 60 minuta dnevno. Važno je ograničiti korištenje ekrana koje za djecu iznad pete godine života ne bi smjelo biti duže od dva sata dnevno. Također, djeca dnevno provedu 6 do 8 sati u vrtićima i školama zbog čega je utjecaj odgajatelja i učitelja od iznimne važnosti.
Ako vaše dijete ima višak kilograma potrebno je javiti se nadležnom liječniku (pedijatru ili liječniku obiteljske medicine) koji će roditeljima dati osnovne upute i procijeniti postoji li potreba za širom obradom debljine koja se obavlja u bolnicama. Prvi korak u liječenju svakako je promjena životnih navika uz reguliranu prehranu odgovarajućeg kalorijskog unosa ovisno o dobi djeteta te poticanje tjelesne aktivnosti. U liječenje je potrebno uključiti cijelu obitelj te stvoriti poticajnu atmosferu.
Autori/izvor:
Kuštrak V1, Herceg-Čavrak V2, Valent Morić B1
1 Klinika za pedijatriju, KBC Sestre milosrdnice, Zagreb 2 Libertas međunarodno sveučilište, Fakultet zdravstvenih znanosti, Zagreb
