Bolesti bubrega posebno su opasne za srce

Vaše srce i bubrezi dva su važna organa u tijelu koji rade zajedno kako biste vi bili i ostali zdravi. Kad je jedan organ pogođen, pati i drugi, ili drugim riječima - srce može utjecati na zdravlje bubrega, a bubrezi mogu utjecati na zdravlje srca.

Srce pumpa krv ispunjenu kisikom kroz sve dijelove tijela, uključujući bubrege. Bubrezi čiste krv, uklanjaju otpadne tvari i višak vode. Bez bubrega, krv bi imala previše otpadnih tvari i vode. Bez srca, bubrezi ne bi imali krv ispunjenu kisikom koja je potrebna za obavljanje mnogih važnih funkcija. Bez pomoći bubrega, srce bi previše radilo ili u potpunosti bilo onemogućeno u radu. Zdravo funkcioniranje srčanožilnog sustava važno je za rad bubrega i obrnuto. Kad bubrezi ne rade dobro, srce se više opterećuje.

Jednaki čimbenici rizika

Bolesti bubrega i bolesti srca dijele mnoge iste čimbenike rizika, poput pušenja, pretilosti, tjelesne neaktivnosti, alkohola, dijabetesa i visokog krvnog tlaka. Dobar način da imate na umu povezanost srca i bubrega je zapamtiti da ono što je dobro za vaše bubrege dobro je i za vaše srce. Održavanje zdravlja vašeg srca dobro je za zdravlje vaših bubrega.

Bolesti bubrega stvaraju rizik od razvoja bolesti srca

Osobe s bolešću bubrega ili zatajenjem bubrega izložene su riziku od bolesti srca. Bolest bubrega znači da su bubrezi oštećeni i ne mogu filtrirati krv onako kako bi trebali, a to oštećenje može uzrokovati nakupljanje otpadnih tvari u tijelu. Kod većine ljudi oštećenje bubrega nastaje polako, tijekom mnogo godina, a postupni gubitak funkcije bubrega naziva se kronična bolest bubrega. Kad netko ima kroničnu bubrežnu bolest, njegovo srce mora jače pumpati kako bi se krv dopremila do svih organa pa i do bubrega. To može dovesti do bolesti srca. Promjena krvnog tlaka također je komplikacija kronične bubrežne bolesti koja može dovesti do bolesti srca.

Većina bolesnika s kroničnom bubrežnom bolešću nema simptoma sve dok oštećenje bubrega ne uznapreduje. Nakon mnogo godina, osoba se počne osjećati bolesno ili umorno cijelo vrijeme, ponekad osjeća svrbež ili nemir nogu, javlja se noćno mokrenje, ima naznake krvi u mokraći, osjeća mučninu ili nagon na povraćanje, nema apetita. Za osobe s kroničnom bubrežnom bolešću izuzetno je važno da imaju uredne vrijednosti krvnog tlaka, šećera i masnoća u krvi, da se redovito cijepe protiv gripe i COVID-19 te protiv pneumokokne bolesti (upale pluća).

Osobe s uznapredovalom kroničnom bubrežnom bolešću možda će trebati prilagoditi svoju prehranu kako bi izbjegle visok unos kalija. Ako imate uznapredovalu bolest bubrega, možda ćete morati ograničiti hranu poput banana, naranči, krumpira i rajčica i umjesto toga jesti jabuke, bobičasto voće, grožđe i breskve. Provjerite sa svojim liječnikom trebate li smanjiti unos kalija. Ne mijenjajte svoju prehranu bez provjere jer biste mogli nepotrebno jesti manje ovog zdravog voća i povrća.

Ako bubrezi zataje gotovo u potpunosti, da biste preživjeli potrebna je transplantacija bubrega ili tretman filtriranja krvi koji se zove dijaliza. Prije nego što dođe do te faze, mogu se razviti drugi zdravstveni problemi. Jedan od tih problema su bolesti srca.

Bolesti srca

Bolest srca uključuje bilo koji problem koji sprječava srce da pumpa krv onako kako bi trebalo. Problem može početi u krvnim žilama ili u srcu; problemi sa srcem i krvnim žilama uključuju stvaranje plaka u stijenkama krvnih žila koji ometa protok krvi, a ako je plak prevelik može u potpunosti prekinuti protok krvi. U krvnoj žili može se stvoriti i krvni ugrušak koji blokira dotok krvi u organ, a ako u srčanom mišiću dođe do nedostatka krvi i kisika, nastaje srčani udar.

Rani simptomi plaka u krvnim žilama uključuju bol u prsima koja se naziva angina, bol u nogama prilikom hodanja, a također i iznenadnu utrnulost ili slabost u rukama ili nogama, poteškoće govora, opuštenost mišića lica ili vrtoglavicu ako se začepi krvna žila u mozgu (razvija se moždani udar). Svaka osoba može imati različite simptome srčanog udara, a oni mogu uključivati bolove ili nelagodu u prsima ili često osjećaj pritiska u prsima, bol ili nelagodu u jednoj ili obje ruke – često u lijevoj ruci – ili u leđima, čeljusti, vratu ili trbuhu, otežano disanje, jako znojenje, mučninu ili povraćanje. Žene možda neće imati bolove u prsima. Međutim, žene mogu imati veću vjerojatnost da će imati osjećaj nedostatka zraka, mučninu ili bolove u leđima i čeljusti.

Ako razvijete bilo koji od ovih simptoma, odmah nazovite 112. Liječenje može započeti u vozilu hitne pomoći na putu do bolnice.

Bolesti bubrega znače veće šanse da će se razviti bolesti srca

Ako imate bolest bubrega, veća je vjerojatnost da ćete dobiti bolest srca, a upravo su one najčešći uzrok smrti kod ljudi koji imaju bolest bubrega. Međutim, redovitim uzimanjem propisanih lijekova u dozama i na način kako vam je liječnik preporučio to se može odgoditi ili do toga ne mora ni doći. Osim lijekova, možete si pomoći i pridržavanjem zdravih navika u životu poput redovite tjelesne aktivnosti, od minimalno 150 minuta tjedno sukladno vlastitim zdravstvenim mogućnostima, nepušenjem, održavanjem uredne tjelesne težine s indeksom tjelesne mase ispod 26 kg/m2, zdravim prehrambenim navikama sa svakodnevnim redovitim unosom voća i povrća, izbjegavanjem unosa prerađenih ugljikohidrata, ograničenjem unosa soli do 5 grama dnevno, uz održavanje dobre higijene spavanja (7-8 sati neprekinutog spavanja noću).

Sve navedeno od izuzetne je pomoći vašim bubrezima i srcu. Bubrezi stradavaju i uz prekomjerno uzimanje lijekova za liječenje boli, posebno ako se uzimaju bez nadzora liječnika, upoznajte svoje lijekove – zamolite svog liječnika, medicinsku sestru ili ljekarnika da vam objasni što rade lijekovi koje vi uzimate i o čemu trebate voditi računa. Za zdravlje bubrega posebno je važna i adekvatna hidratacija tijela (pijenje tekućine, poželjno vode). Redovito se važite kod kuće kako biste na vrijeme prepoznali preopterećenje tekućinom ili dehidraciju. Edukacija i vaše razumijevanje bolesti bubrega i srca može vam pomoći da pronađete načine kako ostati zdravi.

Ako u porodici imate osobu s bubrežnom ili srčanom bolešću vjerojatno je i vaš rizik za obolijevanjem veći. Rizik možete smanjiti tako da budete nepušač, imate prehranu s malo soli, redovito vježbajte (plivanje, vožnja bicikla, plesanje ili brzo hodanje pomažu sniziti krvni tlak i poboljšati rad srca i mišića) i imate i druge zdrave životne navike.