Piše Prof. dr. sc. Nikolina Bašić Jukić
Bolesti bubrega mogu utjecati na zdravlje čitavog organizma - evo kako ih zaštititi
Bubrezi imaju izrazito složenu građu što je odraz brojnih funkcija koje obavljaju u organizmu. Zaduženi su za odstranjivanje suvišne tekućine i otpadnih proizvoda metabolizma kao i za niz metaboličkih funkcija te za sintezu hormona. U bubrezima se sintetiziraju hormon koji stimulira rast crvenih krvnih stanica, hormon koji utječe na apsorpciju kalcija u crijevu i hormon koji djeluje na regulaciju krvnog tlaka. Kroz bubrežne kanaliće prolazi velika količine elektrolita koji su važni za funkciju našeg tijela. Upravo se složenim mehanizmom kontrole u stanicama bubrežnih kanalića održava tjelesna ravnoteža elektrolita kojih ne smije biti niti u suvišku niti u manjku.
Radi bolesti bubrega cijeli organizam pati
Poremećaj rada bubrega utječe na cijeli organizam zbog čega će bubrežne bolesti često otkrivati simptomi od strane svih organa. Bolesni bubrezi ne mogu obavljati svoju važnu ulogu - odstraniti sve štetne tvari koje nastaju u organizmu. Neće biti sposobni odstraniti niti suvišnu tekućinu, a sve spomenuto može voditi prema razvoju niz poremećaja. Posljedice se mogu očitovati u promjenama funkcije srca i krvnih žila, mozga, žlijezda, probavnog sustava, koštano mišićnog sustava, sastava krvi, spolnih funkcija, ali i do kognitivnih promjena. Upravo je zbog toga važno sačuvati zdravlje bubrega kako bi sačuvali zdravlje čitavog organizma.
Pravilnom prehranom očuvajte zdravlje bubrega
Zdrava osoba u velikoj mjeri može utjecati na očuvanje zdravlja svojih bubrega. Među najznačajnije čimbenike očuvanja zdravlja bubrega uključujemo unos odgovarajuće količine tekućine i kvalitetnih nutrijenata, održavanje idealne tjelesne mase i fizičku aktivnost.
Prehrana je izuzetno važna za održavanje zdravlja bubrega, a postaje još važnija u osoba koje razviju bubrežnu bolest. Prehrana bubrežnih bolesnika je među najsloženijim oblicima prehrane zbog čega su u multidisciplinarne timove koji skrbe o bubrežnim bolesnicima često uključeni i nutricionisti. Čak i zdrava osoba treba izbjegavati unos prekomjerne količine bjelančevina jer se time smanjuje opterećenje bubrega velikom količinom otpadnih tvari.
Popularnost različitih "keto" dijeta predstavlja veliki problem s obzirom na činjenicu da većina osoba i ne zna kakva je njihova bubrežna funkcija prije započinjanja takvog restriktivnog dijetetskog režima. U osoba s narušenom bubrežnom funkcijom "keto" dijeta može ubrzati napredovanje bubrežne bolesti.
Ograničite unos soli
Dodatni problem je unos velikih količina natrija što dovodi do nakupljanja tekućine u organizmu i porasta krvnog tlaka. Natrij u prehrani najvećim dijelom potječe iz soli. To nije samo kuhinjska sol veći i ostali dodaci jelu poput popularne Vegete. Ograničenim unosom soli možete doprinijeti boljoj kontroli krvnog tlaka i smanjiti zadržavanje suvišne tekućine u tijelu. Dobro je znati da se velike količine natrija nalaze i u konzerviranoj i procesuiranoj hrani zbog čega je takve namirnice potrebno izbjegavati.
Natrija može biti u većim količinama i u nekim mineralnim vodama. Osobiti oprez je potreban kod oštećenja bubrežne funkcije. Tada zbog nemogućnosti učinkovitog uklanjanja kalija može doći do njegovog prekomjernog nakupljanja u krvi, s posljedičnim poremećajima srčanog ritma. Kalij se u većoj količini nalazi u čitavom nizu voća i povrća pri čemu njime osobito obiluju banane, krumpir i rajčica.
Fosfati su gotovo posve zanemareni iako imaju izuzetno važnu ulogu u organizmu, kako u zdravlju, tako i u bolesti. Kod bolesnih bubrega dolazi do nakupljanja fosfatnih spojeva u organizmu koji se naknadno odlaže u krvne žile. Fosfata osobito puno ima u procesuiranoj i konzerviranoj hrani ali i u gaziranim napitcima.
Uravnotežena prehrana treba sadržavati složene ugljikohidrate koji se duže probavljaju od jednostavnih ugljikohidrata. To su prije svega proizvodi od punozrnatih žitarica, različitih mahunarki i škrobnog povrća. Treba što više ograničiti unos bijelog kruha i peciva, slatkiša i zaslađenih sokova. Unos masnoća treba biti umjeren.
Ne zaboravite na unos tekućine
Na zdravlje bubrega utječe i razina hidracije. To je jasno već iz njihove osnovne funkcije, a to je filtracija tekućine. Nema univerzalnog recepta za unos tekućine, ali svakako treba voditi računa da se dnevno unese barem 1,5 litra vode s povećanjem unosa kod pojačanog znojenja ili proljeva.
Prilagodba unosa lijekova
Čitav niz lijekova može oštetiti bubrežnu funkciju, a to se osobito odnosi na različite lijekove protiv bolova, pa prije njihove primjene treba potražiti savjet liječnika koji ima uvid u vaše zdravstveno stanje. Osobe s oštećenom bubrežnom funkcijom trebaju prilagodbu doze čitavog niza lijekova kako bi se preveniralo daljnje oštećenje bubrežne funkcije i zato je među dijagnozama važno imati i dijagnozu kronične bubrežne bolesti ako je prisutno oštećenje njihove funkcije.
Naučite se nositi sa stresom
Dugotrajna izloženost stresu ima značajan utjecaj na čitavi organizam: Kombinirani učinak stresa uključuje porast arterijskog tlaka, ubrzanje srčanog ritma i višu razinu šećera u krvi što može doprinijeti kako kardiovaskularnim tako i bubrežnim problemima. Kako se kroz bubrege filtrira velika količina krvi, upravo su oni osjetljivi na probleme povezane s cirkulacijom krvi i krvnim žilama. Hormoni stresa poput adrenalina mogu pogoršati hipertenziju, a visok arterijski tlak i povišene razine šećera u krvi predstavljaju dodatno opterećenje za bubrege. Time se zatvara začarani krug stres-hipertenzija-srce-bubreg koji je potrebno što prije prekinuti kako se ne bi razvile trajne promjene na organima. Svaka osoba treba pronaći vlastiti način za suočavanje sa stresom, fizička aktivnost može značajno utjecati na smanjivanje stresa, a nizom pozitivnih učinaka, i na čimbenike rizika za razvoj bubrežnih bolesti. Život je kretanje. Svaka osoba treba biti fizički aktivna u mjeri koju je moguće ostvariti. Fizička aktivnost osim na fizičko imaj ogroman utjecaj i na mentalno zdravlje.
Najčešće bolesti bubrega
Najčešće bolesti bubrega u razvijenim zemljama su dijabetička nefropatija i nefroangioskleroza koja se razvija uslijed dugotrajno povišenog arterijskog tlaka. Te dvije dijagnoze uključuju više od 50% svih bubrežnih bolesti. Visok je udio i glomerulonefritisa, a u desetak posto bolesnika radi se o nasljednim bolestima među kojima je najčešća policistična bolest bubrega, a porast prevalencije debljine u populaciji zasigurno će značajno utjecati na bubrežne bolesti s obzirom na to da sama debljina može dovesti do oštećenja bubrega.
Važnost prevencije
Već iz samog popisa najčešćih bubrežnih bolesti proizlazi važnost prevencije. Šećerna bolesti i hipertenzija se mogu kako prevenirati tako i uspješno liječiti, a kontrolom tih bolesti značajno utječemo na zdravlje bubrega.
Poznata je pošalica da "nema zdravih već samo nepregledanih". S tog stanovišta treba razmotriti potrebu pregleda bubrega u "zdravih" osoba pa se svakako preporučuje redovita kontrola bubrežne funkcije osobama s povišenim rizikom razvoja bubrežne bolesti poput dijabetičara, hipertoničara, osoba koje u obitelji imaju bubrežne bolesnike, osobama koje su izložene lijekovima koji mogu utjecati na bubrežnu funkciju, ali i svim osobama starijim od 50 godina.
Takav probir uključuje laboratorijsku obradu (osnovni laboratorijski panel koji uključuje i ureju i kreatinin, sediment mokraće i albuminuriju (bjelančevine u mokraći)) po mogućnosti uz komplementarni ultrazvučni pregled bubrega. Naravno, ključna je dobra anamneza kojom se otkrivaju čimbenici rizika i određuje potrebna učestalost praćenja i općenito potreba za obradom. Sve navedene pretrage se mogu obaviti kod liječnika obiteljske medicine.
Dobrom suradnjom multidisciplinarnih timova, kojima je na čelu sam "pacijent" uz svog liječnika obiteljske medicine, možemo značajno utjecati na zdravlje bubrega. U osoba koje imaju bubrežnu bolest pažljivim praćenjem, odgovarajućim liječenjem i suradnjom svih sudionika u procesu liječenja možemo ostvariti dobru kvalitetu života i životni vijek.
