Piše Prim. mr. sc. Tajana Željković Vrkić
Od arterijske hipertenzije boluje gotovo petina svjetske populacije i svega petina oboljelih ima kontroliranu bolest.
Arterijska hipertenzija glavni je uzrok obolijevanja od kardiovaskularnih, cerebrovaskularnih i bubrežnih bolesti, stoga je važno redovno pratiti stanje i kontrolirati bolest. Pravilno mjerenje arterijskoga tlaka temeljna je pretraga u postavljanju dijagnoze te je od velike važnosti kod donošenja odluka o početku i načinu liječenja te praćenju bolesnika, ali ipak se često ovom važnom i jednostavnom postupku pristupa površno, što može dijagnozom i otežati dijagnozu ali i liječenje.
Dijagnoza arterijske hipertenzije potvrđuje se kontinuiranim mjerenjem tlaka
Kod sumnje na postojanje hipertenzije u liječničkoj ordinaciji je potrebno izmjeriti tlak u 2-3 navrata s razmakom od 1-4 tjedna, a ovisno o vrijednostima arterijskoga tlaka i pridruženom kardiovaskularnom riziku. Dijagnoza se ne bi trebala postaviti na osnovi jednog ordinacijskog mjerenja, osim ako vrijednosti arterijskoga tlaka nisu vrlo visoke ili postoje znakovi oštećenja ciljnih organa.
Zbog postojanja raznih oblika arterijske hipertenzije, dijagnozu je potrebno potvrditi kućnim ili kontinuiranim mjerenjem tlaka, što je osobito važno kod visoko normalnih vrijednosti tlaka i prvog stupnja hipertenzije zbog povećane mogućnosti hipertenzije bijelog ogrtača (HBO) ili maskirne hipertenzije ( MH).
Koje uređaje je najbolje koristiti za mjerenje tlaka?
Za kućno mjerenje tlaka preporučuju se automatski elektronički uređaji s nadlaktičnom orukvicom, a uređaj na zapešću preporučuju se za mjerenje samo kod pretilih zbog utjecaja hidrostatskog tlaka na izmjerene vrijednosti te slabije dostupnosti radijalne arterije. Auskultacijske metode se ne preporučuje za kućno mjerenje kao niti uređaji za mjerenje na prstu ili drugi uređaji bez orukvice. Posebno validirani uređaji koriste se za mjerenje u određenim stanjima kao što su to aritmije ili trudnoća ili za mjerenje kod djece.
Popis preporučenih uređaja može se naći na web stranici Hrvatskog društva za hipertenziju i Hrvatske lige za hipertenziju.
Važno je znati da se 30 minuta prije svakog mjerenja ne preporučuje izlaganje većem fizičkom naporu, konzumacija većeg obroka ili kave i alkohola, pušenje, dulje izlaganje hladnoći. Također, prilikom mjerenja tlaka mokraćni mjehur treba biti prazan.
Ovako se pravilno mjeri arterijski tlak
Tlak je potrebno mjeriti u mirnoj prostoriji, adekvatne temperature oko 25 stupnjeva Celzijevih korištenjem preporučenog i umjerenog uređaja i odgovarajuće orukvice prema veličini i obliku ruke. Mjeriti treba barem tri puta s razmakom od minute ili dva puta ako su vrijednosti tlaka normalne.
- Tlak se mjeri u sjedećem položaju, leđa oslonjenih na naslon stolice, ruke su položene na podlogu stola u razini srca, stopala trebaju dodirivati pod, a noge ne smiju bit prekrižene.
- Prije mjerenja treba sjediti mirno i bez razgovora najmanje pet minuta.
- Odjeća ne smije pritiskati arteriju stoga je najbolje skinuti majicu ili košulju.
- Orukvica se postavlja 2-3 cm iznad lakatne jame uz namještanje prema uputama proizvođača automatskog uređaja koji koristimo.
Prije svake liječničke kontrole preporučuje se kućno mjerenje tijekom sedam dana, a najmanje tri dana. Kod zapisivanja u dnevnik izračunava se prosječna vrijednost svih mjerenja, uz izostavljanje mjerenja prvoga dana. Tlak treba mjeriti ujutro i navečer, prije uzimanja lijeka i prije obroka. Tijekom dugoročnog praćenja i stabilne arterijske hipertenzije, preporučuje se tlak mjeriti jednom ili 2x tjedno ili minimalno jednom do 2x mjesečno ili kod postojanja nekih tegoba.
Pravilno kućno mjerenje tlaka velika je pomoć u postizanju bolje kontrole arterijskog tlaka i sprječavanju akutnih i kroničnih komplikacija same bolesti, odnosno razvoja hipertenzijom posredovanih oštećenja organa. Iako je dobro prihvaćeno i od bolesnika i od liječnika, važno je naglasiti da se odluke o eventualnoj promjeni terapije vezane uz izmjerene vrijednosti tlaka ne donose bez konzultacije s liječnikom.
